KAKO SMANJITI NAPORE NA PRIRODNE RESURSE, A ISTOVREMENO POVEĆATI PRIHODE LOKALNOJ ZAJEDNICI? ODGOVOR JE ODRŽIVI TURIZAM

Održivi razvoj turizma danas je postao imperativ. Kako globalno, a tako i kao nova turistička paradigma razvoja turizma u Hrvatskoj.

Svima je jasno kako masovni  turizam nije održiv, kako destinacije pucaju po šavovima u ljetnim mjesecima, kako moramo zaštiti naše najvrjedniji resurs – prostor, kako moramo povezati plavu i zelenu Hrvatsku kroz turizam, zadržati ljude u ruralnim prostorima i otocima, kako imamo problem velike sezonalnost našeg turizma te kako bez održivog razvoja nema budućnosti.

Rješenje nabrojanih problema i mnogih drugih je svakako u održivom turizmu, koji se pogotovo u vrijeme pandemije još jednom pokazao kao imperativ u budućem turističkom razvoju.

Održivi turizam UNWTO definira kao turizam koji u potpunosti uzima u obzir trenutne i buduće gospodarske, društvene i okolišne učinke, brine se o potrebama posjetitelja, sektora, okoliša i destinacije. Stoga bi održivi turizma trebao optimalno iskoristiti okolišne resurse koji su ključni element turističkog razvoja, zadržavajući bitne ekološke procese i pomažući u zaštiti prirodne baštine i bioraznolikosti. Poštivati društveno-kulturnu autentičnost destinacije, očuvati njihovo izgrađeno i živo  kulturno nasljeđe i tradicijske vrijednosti, te doprinositi međukulturalnom razumijevanju i toleranciji te osigurati da su gospodarske aktivnosti održive i dugoročne.

Upravo održivi turizam glavna je tema online međunarodnog B2B webinara i B2B sastanka u organizaciji HGK Županijske komore Zadar – Rethinking Tourism B2B event, a koja će se održati 07. i 08. listopada putem online platforme.

Kada, ako ne sada? Vrijeme za promjenom nikada prije nije bilo toliko izraženo u turističkom sektoru kao što je danas u vrijeme pandemije koronavirusa, a tako i naše nove turističke paradigme. Zato je rethink narativ odlično pogođen u sklopu webinara, jer upravo je ove godine u planu pisanje naše nove dugoročne strategije turizma – a koja mora u samoj srži imati održivi turizam kao imperativ.

Svi predavači složni: Održivi turizam je imperativ

Predavanja od strane domaćih i inozemnih turističkih stručnjaka fokusirat će se prvenstveno teme održivog turizma.

Tomislav Klarin, UNIZD : Temeljni cilj koncepta održivog razvoja turizma je unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje društveno-kulturnog identiteta lokalne zajednice

Na temu Održivi turizam – indikatori održivog turizma govorit će doc.dr.sc. Tomislav Klarin sa Sveučilišta u Zadru, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti.

Kvalitetan i očuvan okoliš temelj je odvijanja turističkih aktivnosti, stoga je turizam od samoga začetka razvoja koncepta održivog razvoja usvojio njegova načela i ciljeve kao odgovarajuće mjere smanjenja negativnih učinaka turizma na okoliš, ističe Tomislav Klarin u svojem doktorskom radu na temu ”Kreiranje modela održivog razvoja turizma u urbanim destinacijama RH, te dodaje kako u je tom kontekstu razvijen koncept održivog razvoja turizma koji osigurava ekološku, društveno-kulturnu i ekonomsku ravnotežu razvoja turizma.

Temeljni cilj koncepta održivog razvoja turizma je unaprjeđenje kvalitete života i očuvanje društveno-kulturnog identiteta lokalne zajednice te osiguranje potpunog doživljaja i zadovoljstva turista razvojem kvalitetnih turističkih proizvoda i usluga, a sve to uz očuvanje resursa koji će omogućiti dugoročno generiranje navedenoga u budućnosti” naglašava Klarin te dodaje kako je tema održivog razvoja izuzetno aktualna u današnjem kontekstu vremena, te kako će  kroz svoje predavanje pokušati  objasniti cijelu problematiku razvoja koncepta održivog turizma odnosnog održivog razvoja turizma, od svojih početaka do aktualnih trendova, izazova i rješenja.

Od stvaranja koncepta i uvođenja razvoja metodologije i sustav za mjerenje i praćenje održivog razvoja turizma bez kojeg sav koncept nije moguće niti ostvariti. Predstaviti ćemo i konkretne postojeće metodologije i sustave za mjerenje i praćenje održivosti turizma. Svakako ću se dotaknuti i problematike koja je vezana uz samu implementaciju koncepta odnosno mogućnosti ograničenja same primjene različitih sustava tj. zašto ti sustavi trenutno nisu baš u nekoj funkciji”ističe Klarin.

Najveći problem primjene tih sustava za mjerenje i praćenje održivog razvoja turizma je to što usprkos tehnologiji, želji i volji drugih institucija još uvijek nema kontinuiranih podataka za mjerenje i praćenje održivog razvoja turizma, naglašava Klarin te ističe kako nedostaje koordinacije, postoji problem stalne mijenjanje metodologije, nedostaje kontinuirano prikupljanje podataka, a nekada podaci nisu dostupni ili cjeloviti.

Praktički se dovodim do toga da ostajemo na osnovnim pokazateljima uspješnosti turizma, a to je najčešće samo onaj turistički promet o dolascima i noćenja. Nažalost neki konkretniji i složeniji pokazatelji poput turističke gustoće, intenzivnosti ili funkcionalnosti se uopće ne koriste. Ono što se prezentira u javnost ostaje praktički na tome koliko smo samo ostvarili noćenja ne uzimajući u obzir neke složenije probleme, a koje turizam sasvim sigurno donosi – prvenstveno negativne učinke turizma o kojima ćemo pričati i o kojima moramo strateški voditi računa i danjem razvoju našeg turizma” zaključuje Klarin.

Također, u predavanju Klarin će se pokazati konkretne primjere dobre prakse koji su ipak pokazali da postoje razne mogućnosti od konkretnih mjerenja i praćenja održivog razvoja turizma i sukladno tome smanjivanja negativnih učinka turizma, što je danas imperativ.

Mosor Prvan, WWF Adria: Održivi i odgovorni turizam mora podržavati razvoj lokalne zajednice

Turizam može biti prilika za zaštitu prirode, ali i za stvaranje održive lokalne ekonomije čime se povećava kvaliteta života i poslovanja lokalnog stanovništva, ističu iz WWF Adria, koji su kroz odlične projekte na Lastovu i Kornatima uspjeli stvoriti dvije uspješne priče o suživotu zaštite prirode i turizma –  gdje prihodi ostaju lokalnoj zajednici, turisti doprinose zaštiti prirode, a negativni utjecaj turizma na prirodu je daleko unutar granica održivosti.

Upravo o dosadašnjim iskustvima i konkretnim primjerima o razvoj održivog turizma govorit će Mosor Prvan iz WWF Adria- na predavanju: Razvoj turizma u prirodnim zaštićenim područjima.

WWF je organizacija koja se prije svega bavi zaštitom prirode, a upravo zato veliki im fokus upravo kako kroz turizam unaprijediti zaštićena područja čije je osnovna svrha zaštite prirode.

Zaštićena područja su itekako interesantan turistički resurs. Naglasak na predavanju stavi ću na koji način se WWF uključio u turizmu i na koji način smo odlučili pristupiti cijeloj problematici postavimo održive temelje turizma. Masovni turizma je svakako prijetnja tim područjima, no turizam i zaštita prirodnih područja mogu zajedno, a to ćemo pokazati na konkretnim primjerima koje smo radili u Hrvatskoj. Kroz naš rad kontaktirale su nas razne tvrtke i lokalno stanovništvo koje se želi baviti turizmom na tim zaštićenim područjima, ali tako da taj turizam i zaštita prirode mogu ići ruku pod ruku. Tako smo kroz komunikaciju i sinergiju razradili platformu za održivi i odgovorni turizam  kao know how s kojom sudjelujemo na razvoju turizma u zaštićenim područjima” ističe Prvan.

Održivi i odgovorni turizam mora podržavati razvoj lokalne zajednice jer ukoliko omogućimo ljudima koji žive na tim područjima, da mogu ostati na svojim prostorima i dobro živjeti od turizma, ali od turizma koji može i mora biti u skladu sa zaštitom prirode, dodaje Prvan te daje odličan konkretan primjer kroz ribolovni turizam.

“Ribolovni turizam je nešto dosta novo u Hrvatskoj, a u tom segmentu poanta je da imate profesionalne ribare koji će odvesti turiste na ribolov i napraviti demonstraciju kako se tradicionalno na tom području lovi riba. Jer kada ribar inače ide u ribolov, on baci oko 3 kilometra mreže, a kada vodi turiste baci 300 metara mreže. Na ovakav način ima osiguran prihod, zaradi više novca nego kada lovi ribu, a istovremeno je smanjen ribolovni napor. I to je pitanje od milijun dolara na koje smo mi pokušali dati odgovor i jedan od primjera o kojima ćemo mi govoriti na predavanju“ rekao je Prvan.

Ključno je i na  koji način pomoći lokalnoj zajednici da oni ostvare prihode, a da istovremeno doprinosimo zaštiti prirode i da kroz sve to turistički proizvodi imaju ekonomsku vrijednost, naglašava Prvan te zaključuje: “Važno je da turistički proizvod bude ekonomski isplativ i održiv. Dakle ono što mi radimo je razvoj održivih turističkih proizvoda je da on istovremeno doprinosi zaštiti prirode i interesu lokalne zajednice, da je to neki proizvod koji je financijski samoodrživ i da on kulturološki ne nagrđuje neku lokalnu tradiciju koja postoji u tom području

Romana Lekić, Edward Bernays: Interpretacija kulturne baštine iznimno je važan segment turističke ponude

Korištenje kulturne materijalne i nematerijalne baštine u turizmu tema je predavanja dr.sc. Romane Lekić, pomoćnica dekana za studije turizma na Edward Bernays visokoj školi za komunikacijski menadžment u Zagrebu, a koja će se na konkretnom primjeru osvrnuti kako od glagoljice napraviti održivi turistički brend.

Interpretacija kulturne baštine iznimno je važan segment turističke ponude ističe Romana Lekić a na predavanju govorit će kako koristiti održivi model za komunikaciju i interpretaciju tradicijske baštine u kulturnom turizmu kroz kreativnu upotrebu novih tehnologija u funkciji kreiranja doživljaja i interpretacije baštine u turističkoj destinaciji.

Danas su putnici motivirani željom da upoznaju kulturu drugačiju od vlastite u mjestu koje se ne može zamijeniti bilo kojom drugom turističkom destinacijom” naglašava Lekić.

Radi se o projektu Glagoljica i kreativna industrija – Glagoljaški epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja koji se provodi u Plominu i Otočcu. Projekt daje odgovor na pitanje: Kako na interaktivan i održivi način konkretno osmisle projekt interpretacije glagoljice, u kojem ona neće biti samo artefakt.

Govorit ću o interpretaciji glagoljaške baštine na primjeru grada Plomina. Radi se o novom obliku turizma genealoškom turizmu, koji se obraća ne samo stranim turistima, nego i našoj dijaspori. Interpretacija na održivi način, uz lokalnu zajednicu da se simboli i cijela priča oko glagoljice interpretiran na drugačiji način – kroz ekonomiju doživljaja” najavila je Lekić.

Lekić također dodaje kako su kroz turizam kao interkulturalna komunikacija uspjeli sve povezati i umrežiti kroz kružnu kreativnost. “Preko 10 sudionik u kreativnoj industriji uspjeli smo uključiti u interpretaciju. Od arhitekture, likovne umjetnost, dizajn, mode, film, glazbu, izvedbenu umjetnost, pisanja, igre i ostalo, a cilj je osmisliti kulturni turistički proizvod temeljen na glagoljskoj baštini. Priča je vrlo interesantan i indikativna jer daje jedan totalno drugačiji pristup turizmu, uz poštivanje lokalne baštine, uključivanje lokale zajednice, te čini jedan kvalitetan i autentični turistički sadržaj kao dio kreativnog kulturnog turizma” istaknula je Lekić te zaključila kako su razvili jedan kreativni proizvod koji može biti održiv, koji će donositi korist lokalnom stanovništvu te biti ključan za gospodarski razvoj cijele regije.

Veronika Mudri Šestan, Magic Croatia: U Hrvatskoj ne samo da idemo u korak sa svim novim modernim tehnologijama u turizmu, nego smo i predvodnici inovacija

Veronika Mudri Šestan vlasnica putničke agencije tvrtke Magic Croatia iz Zadra, održat će predavanja o Digitalizaciji kulturne baštine.  

Upravo na spomenutu temu iz agencije Magic Croatia imaju puno toga za reći iz vlastitog iskustva. Naime, prošle godine napravili su novi moderni turistički proizvod te digitalizirali kulturnu baštinu Zadra. Tako sada gosti Zadra kroz virtualnu šetnju putem VR naočala mogu se vratiti u prošlost i doživjeti ono što je inače nemoguće vidjeti – kako je Zadar izgledao u prošlosti.

VR, AR i sve druge moderne tehnologije nam nude samo nove alate i medije za interpretacije naše povijesne i kulturne baštine. A upravo to se najbolje može vidjeti na primjeru virtualne šetnje u Zadru, gdje se turistima, zahvaljujući tehnologiji, pokazuje kako je Zadar izgledao prije, a kako izgleda danas.

Na predavanju ću govoriti o cijelom procesu kako uz pomoć tehnologije prezentirati našu kulturnu baštinu. O tome kako smo došli na ideju, kako smo je realizirali, o koji se tehnološkim izazovima radi, kako generirati i posložiti sadržaj putem tehnologije. Proizvod je prilagodljiv na široku spektar publike, pošto je audio vodič preveden na sedam jezika, što nam olakšava jezičnu barijeru tj. eliminira je“ ističe Mudri Šestan te dodaje kako korištenje virtualnih naočala sadržaj se vidi 360 stupnjeva, a animacija nam prikazuje izgradnju građevine koja je postojala u prošlosti ili se prikazuje neki događaj koji se dogodio u prošlosti. “Umjesto da strani gosti, ali i sami Zadrani, školarci i brojni drugi zamišljaju kako je rimski forum izgledao u prošlosti ili kako je izgledao IV. Križarski pohod na Zadar 1202. godine, uz pomoć tehnologije doživjet će priču o zadarskoj povijesti na zanimljiv način” objašnjava Mudri Šestan.

Upravo kroz projekt virtualne šetnje putem VR naočala koju smo napravili u Zadru, kao i mnoge druge primjere u Hrvatskoj, dokazali smo kako u Hrvatskoj ne samo da idemo u korak sa svim novim modernim tehnologijama u turizmu, nego da možemo biti predvodnici inovacija, zaključuje Mudri Šestan.

Rethinking Tourism B2B event

Rethinking Tourism B2B event, održat će se online međunarodni B2B webinar i B2B sastanci u organizaciji HGK Županijske komore Zadar. Događaj će se održati 7. i 8. listopada, a uključivat će webinare i B2B sastanke 1:1. Događaj je namijenjen svim tvrtkama iz turističkog sektora, kao i onima koji posluju s turističkim sektorom.

Tema dvodnevnog događanja je Rethinking Tourism o kojemu će se oba dana u jutarnjim satima govoriti kao i organizirati webinare/rasprave na platformi b2match, a potom B2B online sastanci za tvrtke u turizmu i sve one koji posluju s takvim tvrtkama.

Sudjelovanje na događaju je besplatno.

Prijavite se ovdje i odaberite webinare kojima želite prisustvovati te označite svoju dostupnost za B2B susrete. Prijave na događaj zatvaraju se 06. listopada 2020. u 13:00 sati. Da biste saznali više, kliknite ovdje.

Preuzeto s: https://hrturizam.hr/