Zašto smo ovdje?

U posljednje se vrijeme sve glasnije govori o propadanju ruralnih krajeva u Hrvatskoj koji su nekada bili sinonim za bogatstvo, bilo ono prirodno, kulturno ili poljoprivredno. Ruralno područje u Hrvatskoj određuje kriterij gustoće naseljenosti stanovništva prema kojemu 82 posto hrvatskih građana (prema podacima iz 2011. godine) živi u izrazito ruralnim ili ruralnim područjima. Posljednji podatci Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede 2013. govore da je u sektoru poljoprivrede u Hrvatskoj bilo zaposleno 43 870 osoba, što u ukupnom broju zaposlenih čini udio od 3.2 posto. U odnosu prema 2012. godini, zaposlenost u poljoprivredi se smanjila za 10.7 posto.

U takvim uvjetima iznimno je važno poticati ruralni razvoj koji, prema definiciji Europske unije, igra trostruku ulogu u odnosu na društveni razvoj:

  • Ekonomsku – ruralni razvoj bi trebao osigurati stanovništvu određene proizvodne zalihe prehrambenih proizvoda i obnovljivih primarnih sirovina
  • Ekološku – ruralna područja su pogodna za očuvanje flore i faune odnosno očuvanje prirode
  • Društvenu – zbog broja stanovnika i djelatnosti koju oni obavljaju međusobni odnos stanovnika je puno drugačiji od onog u gradu zato što stanovnici ruralnog područja imaju više osjećaja za običaje i tradicije

Te tri dimenzije prepoznaje i održivi razvoj koji polako, ali sigurno, postaje dominantna filozofija koju mora poštivati svaki pojedinac u globalnom gospodarstvu ako želi i dalje zadovoljavati potrebe koje ima, a da ne ugrozi sposobnost budućih generacija da čine to isto.

Održivi razvoj podrazumijeva usuglašavanje oko upotrebe resursa, investiranja, tehničkog razvoja i institucionalnih promjena, a mora biti utemeljen na promjeni načina našeg funkcioniranja radi postizanja bolje kvalitete življenja.

Izvori: Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u 2013. godini, Struktura ruralnog stanovništva, Ruralni razvoj, Održivi razvoj